Erasmus+ logo

Web platforma dokumenti dostupnost do interneta i digitalne vještine osoba sa intelektualnim oštećenjima

Korištenje interneta danas je sastavni dio svakodnevnog života, a posebno mladih. U Europi oko 85% osoba u dobi od 11 do 17 godina koristi internet. To je slično adolescentima u Australiji gdje ih je 82% izjavilo da koriste internet, a od njih 88% izlazilo je na internet više od jednom dnevno. U Švedskoj, gdje je ovo istraživanje provedeno, upotreba interneta još je veća s više od 90% adolescenata i mladih odraslih osoba u dobi od 12 do 25 godina koji svakodnevno koriste internet za obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti kao što su traženje informacija i održavanje društvenih kontakata . Unatoč tome, određene skupine ljudi su u opasnosti da budu zaostale kada je riječ o pristupu i korištenju interneta, a jedan primjer su osobe s intelektualnim oštećenjima. U pregledu literature Chadwicka et al. (2013) sa svjetskim podacima, pokazalo se da osobe s intelektualnim oštećenjima niti pristupaju Internetu niti ga koriste u istoj mjeri kao opća populacija. Najnoviji podaci pokazuje da je 2021 godini u Europi čak 95% mladih dnevno koristilo internet, a 71% imalo osnovne digitalne vještine.

  • Cilj istraživanja objavljen u radu Access to and use of the Internet among adolescents and young adults with intellectual disabilities in everyday settings bio je istražiti i opisati pristup internetu i kako ga koriste adolescenti i mlade odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim oštećenjima u svakodnevnom okruženju. Podaci su prikupljeni promatranjem i intervjuima s 15 sudionika s intelektualnim oštećenjima, u dobi od 13 do 25 godina, o pristupu i korištenju interneta u školi ili na poslu te kod kuće ili u slobodno vrijeme. Glavni nalazi su kategorizirani u: pristup internetu u različitim okruženjima, izazove pri korištenju interneta i strategije za rukovanje digitalnim okruženjem i sudjelovanje u internetskim aktivnostima. Ova je studija otkrila da su sudionici imali pristup internetskim vezama i velikom broju uređaja s omogućenim internetom. Sudionici su koristili internet putem strategija pri obavljanju internetskih aktivnosti, na primjer korištenjem slika i smanjenjem broja uređaja s omogućenim internetom koje koriste u svojim svakodnevnim okruženjima.

  • U radu Digital Skills for People with Disabilities in a Learning and Demonstration Experience Laboratory« opisan je projekt “Emscher-Lippe hoch 4” (EL4) koji opisuje izazove digitalizacije u regiji Emscher-Lippe u Njemačkoj. Projekt osnažuje sudjelovanja osoba s invaliditetom kroz učenje i laboratoriju za demonstraciju koja je pod nazivom "Mini-FabLab" postavljena u zaštićenoj radionici u Bottropu. Ovaj Mini-FabLab gleda na digitalne tehnologije iz društvene, a ne samo iz tehnološke perspektive – stoga ne traži općenite tehnološke dizajne, već traži nove društvene prakse poput osnaživanja osoba s invaliditetom. Mini-FabLab omogućuje osobama s invaliditetom priliku da razviju individualizirane 3D ispisane predmete i sustave pomoći za njihovo radno mjesto kao i za njihov svakodnevni život. Kao rezultat toga, razvijeni su različiti predmeti, kao što su na primjer brave na okret, privjesci za ključeve, stiskači paste za zube i čepovi za oštrice koji se mogu koristiti kao igračke, ali i kao pomoćni alati.

  • U pregledu Young People with Intellectual Disabilities and Social Media: A Literature Review and Thematic Analysis« pregledano je dvanaest recenziranih radova objavljenih u dobro etabliranim i priznatim časopisima između 2001. i 2017. identificirano je iz pretraživanja elektroničkih baza podataka (Web of Science, Scopus i Google Scholar), Internet (Facebook) i dopisivanje sa stručnjacima. Tematskom analizom tekstova identificirano je šest tema: prilike, rizik i ranjivost, seksualnost, identitet, prepreke i podrška. Najnovija istraživanja mladih s intelektualnim oštećenjima karakteriziraju pitanja rizika, ranjivosti i podrške. Koncept pozitivnog preuzimanja rizika predlaže se za razvoj metodoloških pristupa u praksi i istraživanju. Zaključeno je da ranjivost, online i offline aktivnosti i formiranje identiteta treba pobliže ispitati.