Web platforma dokumenti analiza upotrebljivosti Analiza upotrebljivosti hardvera i softvera za osobe sa intelektualnim oštećenjima

U više radova provjereno je koliko efikasno mogu osobe sa intelektualnim oštećenjima koristiti opremu i aplikacije. Današnje elektroničke tehnologije, uključujući računala, mobilne telefone, Internet i elektroničke rokovnike, obećavaju puno za osobe s intelektualnim oštećenjima, no malo je istraživanja provedeno kako bi se istražili obrasci korištenja među ovom populacijom. Oslanjajući se na istraživanje 83 odrasle osobe s intelektualnim oštećenjima, ispitani su čimbenici koji utječu na korištenje triju ključnih elektroničkih tehnologija: računala, interneta i elektroničkih rokovnika. Četrdeset jedan posto sudionika koristilo je računalo; 25%, Internet; i 11%, elektroničke rokovnike. Dob, radno okruženje i vlastita sposobnost ručnog kopiranja informacija utjecali su na vjerojatnost korištenja. Primarne prepreke koje su sudionici prijavili uključivale su nedostatak pristupa, obuke i podrške te troškove tehnologije.

U radu "An Interface to Support Independent Use of Facebook by People With Intellectual Disability« utvrđeno je da se korištenje društvenih mreža, poput Facebooka, brzo s širi, ali osobe s intelektualnim oštećenjima su u opasnosti od isključenja jer stranice poput Facebooka nisu dizajnirane za kognitivni pristup. U studiji je opisan razvoj i početno testiranje kognitivno dostupnog prototipa sučelja za Facebook, nazvanog Endeavour Connect, koje je dizajnirano za podršku samostalnom korištenju Facebooka osobama s intelektualnim oštećenjima. Uspješnost mladih odraslih osoba s intelektualnim oštećenjima pri izvršavanju pet uobičajenih Facebook zadataka uspoređena je bila veća pri korištenju Endeavour Connecta i Facebooka.

U studiji»Usability evaluation of the touch screen and mouse as input device by people with intellectual disabilities« procijenjeno je da li je ulazni uređaj na dodirnom zaslonu korisnija opcija za digitalnu interakciju osoba s intelektualnim oštećenjima u usporedbi s tradicionalnim unosom pomoću miša. U prethodnim studijama opaženo je da se mnogi korisnici s intelektualnim oštećenjima bore za interakciju s digitalnim sadržajem kada koriste tradicionalne uređaje za unos, poput tipkovnice ili miša. To može dovesti do smanjenja njihove motivacije za pristup digitalnom sadržaju. Stoga je važno procijeniti druge mogućnosti, kao što su ekrani osjetljivi na dodir, kako bi se ovoj specifičnoj skupini predstavila korisnija opcija interakcije. Sudionici su pozvani da obave primitivne zadatke odabira u aktivnosti bojanja, koristeći web aplikaciju za slikanje. Rezultati su pokazali da je ova skupina pokazala bolju izvedbu i napravila manje pogrešaka pri interakciji sa zaslonom osjetljivim na dodir, nego u usporedbi s tradicionalnim unosom mišem. Također je zabilježen porast njihove motivacije i zadovoljstva korištenjem ekrana osjetljivog na dodir kao uređaja za unos.

U radu Evaluating Youtube Platform Usability by People with Intellectual Disabilities« opisana je usporedna studija evolucije web interakcije grupe osoba s intelektualnim oštećenjima pri izvođenju zadataka pretraživanja pomoću platforme YouTube. Uspoređeni su rezultati u razmaku od 6 mjeseci. Cilj istraživanja je bio procijeniti evoluciju njihovih digitalnih vještina usporedbom dvaju trenutaka procjene. Pratile su se sljedeće varijable upotrebljivosti: učinkovitost, bilježimo stopu uspješnog potpunog završetka aktivnosti web pretraživanja pomoću YouTubea; učinkovitost, gdje je evidentirano: vrijeme završetka zadatka, broj i vrsta pronađenih poteškoća i učinjenih pogrešaka; zadovoljstvo, stupanj prihvaćanja i ugode pri obavljanju zadataka; i indikatori autonomije. Rezultati su otkrili da su sudionici prikazali više vještina učenja prilikom izvođenja nakon 6 mjeseci procjene (veći broj sudionika koji su uspjeli zaključiti aktivnosti). Što se tiče pogrešaka, općenito su više griješili u prvom ocjenjivanju. Dok su rukovali uređajima za unos, sudionici su imali bolju izvedbu s mišem nego tipkovnicom, međutim u drugom ocjenjivanju poboljšali su svoje vještine s uređajem za unos (miš i tipkovnica). Autori smatraju da tipkovnica nikada neće biti uređaj s kojim bi mogli biti autonomni zbog poteškoća u čitanju/pisanju, što samo po sebi predstavlja didaktički izazov u odabiru odgovarajućih metodologija i tehnika koje im mogu pomoći u prevladavanju takvih problem. Općenito, korisnici s intelektualnim oštećenima imali su dobro iskustvo s YouTube sučeljem jer su bili motivirani i zadovoljni tijekom izvršavanja zadataka, no nisu bili autonomni s opcijom pretraživanja.

Istraživanje »Image-type representation: A preliminary study on preferences of users with intellectual disabilities« je pokazalo da korisnici s intelektualnim oštećenjima lakše navigiraju webom i pokazuju veći interes kada se slike koriste za predstavljanje hiperveza. Mada slike mogu biti bolje za navigacijske svrhe, potrebno je da se slike oblikuju tako da poboljšaju interakciju korisnika s digitalnim sadržajem za određenu skupinu ljudi. U studiji su odredili koje oblikovanje slika u kategorijama glazba, filmovi, sport, igre najviše odgovaraju korisnicima. Uzorak se sastojao od 20 osoba s intelektualnim oštećenjima u rasponu od 22 do 49 godina. Rezultati su pokazali da preferiraju manje složene slike.

U studiji »Performing universal tasks on the Web: interaction with digital content by people with intellectual disabilities« istraživano je kako grupa osoba s intelektualnim oštećejima komunicira s digitalnim sadržajem, odnosno webom kada obavljaju ekvivalentne zadatke iz svoje dnevne školske aktivnosti, kao što su: slikanje, slaganje slagalica, igranje igrica. Promatrano je kako skupina s intelektualnim oštećenjima bez iskustva korištenja računala, izvršava univerzalne zadatke (odabir, manipulacija i navigacija) kada su predstavljene različitim aktivnostima na webu kao što su slikanje, igranje igrica ili traženje. Cilj je bio procijeniti upotrebljivost i pristupačnost i za to su registrirali sljedeće varijable: uspješan završetak aktivnosti, vrsta pronađenih poteškoća, pogreške, pokazatelji zadovoljstva, motivacije i autonomije. Sudionici su pokazali motivaciju i vještine za obavljanje sva tri univerzalna zadatka (selekcija, manipulacija i navigacija). To potvrđuje broj sudionika koji je mogao zaključiti aktivnosti. Unatoč velikom broju pogrešaka koje su sudionici napravili zahvaljujući visokoj razini motivacije zadaci su ispunjeni.

U studiji »Usability evaluation of navigation tasks by people with intellectual disabilities: a Google and SAPO comparative study regarding different interaction modalities« ispitivana je upotrebljivost navigacije u tražilicama Google i SAPO za osobe sa intelektualnim oštećenjima. Cilj je bio istražiti čimbenike koji utječu na upotrebljivost navigacije. U tu svrhu provedene su dvije različite faze istraživanja: prva sastojao se u usporedbi interakcije korisnik -sučelje dviju tražilica (Google i SAPO) a druga faza se sastojala od preliminarne evaluacije kako su korisnici korisnici su izvršavali zadatke s uobičajenim uređajima za unos (tipkovnica i miš) i na alternativnim sučeljima (temeljeno na OLIMP-u i temeljeno na govoru). Glavni dobiveni rezultati pokazali su da su korisnici imali bolje performanse s Googleom (s jednostavnijim izgledom) nego s SAPO (sa složenim rasporedom). Sudionici su uspješno koristili miša, a unatoč dobroj sposobnosti rukovanja tipkovnicom, nisu bili nezavisni koristeći ovaj uređaj za unos (zbog potrebe za čitanjem/pisanje pri rukovanju ovim uređajem). Ocijenjeno je da bi Googleova aplikacija za prepoznavanje govora doista bi mogla biti alternativa. Međutim, utvrđeno je da sučelje za prepoznavanje govora nije toliko robusno, moralo bi biti preciznije i manje griješiti zbog lošeg izgovora riječi.